Centar za energetsku efikasnost (CEE)

 

Značaj realizacije projekta „Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti“ u sferi ublažavanja posljedica svjetske ekonomske, finansijske i energijske krize

/20. februar 2009./

U organizaciji Privredne komore Kantona Sarajevo danas je održana konferencija za štampu posvećena značaju realizacije projekta „Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti“ u sferi ublažavanja posljedica svjetske ekonomske, finansijske i energijske krize. Novinarima su se obratili Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo, prof. dr. Aleksandar Knežević, predsjednik Regionalnog centra za edukaciju i informacije iz održivog razvoja za Jugoistocnu Evropu, koji je ujedno i partner Komore na realizaciji pomenutog projekta i Rusmira Mandić, vođa ovog projekta, kojeg finansira EU.

Evropska unija odobrila je sredstva u iznosu od 253.000 eura za realizaciju Projekta «Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti” od čega je učešće Privredne komore Kantona Sarajevo 12% i čija je implementacija počela u novembru 2007. godine.

Kako je istaknuto, Kanton Sarajevo godišnje troši preko milijarde KM samo na energetske potrebe. Svaki procenat uštede višestruko se odražava na ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize, kao i na privredu BiH i KS. U tom kontekstu treba posmatrati i značaj realizacije ovog projekta jer se cijeni da se energetske uštede u građevinarstvu kreću oko 40%.


Privredna komora Kantona Sarajevo je ušla u drugu, završnu, godinu izvođenja projekta.
U prvoj godini uspostavljen je Centar za energetsku efikasnost u zgradarstvu, s ciljem informisanja i educiranja firmi o novim tehnologijama u građevinarstvu, proizvodima i propisima. Uloga centra je i prezentacija proizvoda i usluga građevinskih firmi i stručnjaka iz oblasti projektovanja i izgradnje objekata, proizvođača i dobavljača materijala svim potencijalnim korisnicima i široj javnosti. Urađena je web-stranica www.energetska-efikasnost.ba, sa opširnim bazama podataka firmi (preko 520), stručnjaka i stručne literature.

„Cilj Projekta je razvoj mreže davaoca usluga firmi i pojedinaca i animiranje korisnika i šire javnosti o problemu energije i značaju energetske efikasnosti, odnosno kroz razvoj usluga i buduća održivost ovog Centra.“, istakla je gđa. Mandić.

Do sada su održani info seminar, dva tematska seminara i radionica na kojima je učestvovalo više od 160 učesnika iz preko 100 kompanija. Urađena je studija „Energetska efikasnostu u javnim zgradama u Kantonu Sarajevo“ i Vodič kroz energetsku efikasnost.


U toku ove godine u planu je realizacija tri seminara, tri radionice, okruglog stola, izrada i publikovanje studije, dvije brošure i izrada direktorija projektantskih i građevinskih kompanija sa Kantona Sarajevo. Planiran je aktivan nastup i prezentacija usluga Centra na šest sajmova u zemlji. U toku su dogovori za prezentaciju i u preostalih osam općina KS, gdje su obuhvaćene i sve mjesne zajednice, tako da već u srijedu, 25.02. planiramo održati prezentaciju u Općini Ilidža za zaposlenike općina Ilidža, Hadžići i Trnovo i pripadajuće mjesne zajednice.


Prof.dr. Aleksandar Knežević se osvrnuo na ciljeve samog projekta, ukazavši na veliki procenat uštede energije kroz sanaciju postojećih zgrada.

„Mnogi investitori i građani će imati interesa da ulažu u energetsku sanaciju jer cijene goriva rastu, a sigurnost u snabdjevanju energijom se smanjuje. Zavisno od tipa objekta i predmeta sanacije uložena sredstva se mogu, u nekim slučajevima, vratiti već i za tri do pet godina. Stoga je značajno da će firme koje vrše sanaciju zgrada biti sposobne da procjene, ne samo troškove sanacije, nego i efekte u pogledu poboljšanja energetske efikasnosti.“, kazao je prof. Knežević i ujedno pozvao sve zainteresirane da se uključe u realizaciju projekta.


Predsjednik Komore upozorio na žestok udar krize na privredu BiH


Predsjednik Komore gospodin Kemal Grebo je ovom prilikom ukazao na žestok udar svjetske ekonomske krize na privredu Bosne i Hercegovine.

Izneseni statistički podaci o kretanju izvoza i uvoza, proizvodnje i zaposlenosti pokazuju usporavanje privrednih aktivnosti, jer iskazani indeksi rasta pokazuju pad na kraju prošle i početku ove godine. U januaru 2009. godine industrijska proizvodnja u KS je manja za 8,1%, u odnosu na januar 2008. godine. Kanton Sarajevo posljednjih nekoliko mjeseci bilježi rast broja nezaposlenih koji se sa 61.526 u septembru popeo na 63.306 u januaru 2009.

„Nepokretanje mjera od Vijeća ministara BiH, a pogotovo stavovi predsjedavajućeg Vijeća ministara o nepostojanju krize navode na zaključak da je ekonomska kriza iskorištena u ostvarivanje političkih ciljeva nekih političkih partija, prije svega onih iz Republike Srpske.“, smatra Grebo.

Kako dalje ističe, nečinjenjem i nepokretanjem mjera za zaštitu domaće proizvodnje, privreda BiH i FBiH izložena je nemilosrdnom uticaju krize kako bi se dokazalo da je BiH, kao država ekonomski neodrživa, a RS održiva, što je vrlo opasna teza.

Predsjednik Komore stoga smatra da vlasti u FBiH trebaju mnogo energičnije i odlučnije pokrenuti mjere radi zaštite domaće proizvodnje i aktiviranje domaćih resursa, kako bi se ublažile posljedice ekonomske krize i osnažila i ojačala privreda FBiH, a time i privreda BiH.

„Vrlo je važno i hitno uspostaviti održivost, pa ako je moguće i brži rast privrede FBiH naspram drugog entiteta. Pored vlasti, u ostvarivanju tog cilja moraju se uključiti i stručne i naučne institucije.“, kaže Grebo.

Kanton Sarajevo u značajnim količinama uvozi proizvode koji bi se u i Kantonu dosta uspješno mogli proizvoditi, kao što su: mlijeko i mliječni proizvodi (63,9 mil. KM uvoz), meso i mesne prerađevine (42,9 mil. KM), voće i povrće (30,8 mil. KM), pića (70,4 mil. KM), duhan i prerađevine od duhana (42,0 mil. KM), medicinski i farmaceutski proizvodi (73,5 mil. KM) i slično.

Također, u Kantonu Sarajevo bi se mogla proizvoditi tehnološka oprema i uređaji, (ili njihovi dijelovi) u kompanijama metalskog kompleksa, a u saradnji sa naučno-stručnim institucijama za potrebe prehrambrene i druge industrije (prerada voća, povrća, šumskih plodova, ljekovitog bilja i dr.), koja se sada najvećim dijelom uvozi iz zemalja okruženja.

„Ako se zna da smo u BiH strancima prepustili tržište u vrijednosti većoj od 16 milijardi i 200 miliona KM, a u KS preko 4 milijarde i 200 miliona KM, krajnje je vrijeme da aktiviramo sve unutrašnje rezerve kako bi bar dio tržišta ostao u zemlji. Ako bi od ovoga samo 10% tržišta godišnje uzela domaća proizvodnja to je na nivou BiH više od milijardu i 600 miliona KM, a u KS preko 420 miliona KM. Ovome je svaki komentar suvišan.“, kazao je Grebo.

 

 

 

 

 


PUBLIKACIJE